Inicijativi kojom se želi istaknuti raznolikost europske književnosti i osnažiti mlade na poticanje čitanja, priključila se i školska knjižnica.
Točno na sam dan obilježavanja, u ponedjeljak, 25.3.2024., učenici 3.a razrednog odjela i njihova razrednica Mirna Grbec, u suradnji sa školskom knjižničarkom (koja je učenicima napravila odabir književnika i njihovih najpoznatijih književnih ostvarenja te priredila mrežne podatke), predstavili su pojedinačno sljedeće europske države:
Italiju (Carlo Collodi, Pinocchio), Njemačku (Waldemar Bonsels, Pčelica Maja), Ujedinjeno Kraljevstvo (Lewis Carroll, Alisa u Zemlji Čudesa), Francusku (Pierre Probst, Karolina na moru), Švicarsku (Johanna H. Spyri, Heidi), Nizozemsku (Guus Kuijer, Patka kao patka), Grčku (Ezop, Kornjača i zec), Poljsku (Stanislaw Lem, Bajka o robotima), Belgiju (Bart Moeyaert, Braća), Austriju (Felix Salten, Bambi), Švedsku (Astrid Lindgren, Pipi Duga Čarapa), Dansku (Jens Sigsgaard, Pale sam na svijetu), Irsku (Eoin Colfer, Pas koji je prestao lajati), Hrvatsku (Dubravka Pađen-Farkaš, Nije me strah), Finsku (Tove M. Jansson, Zima u Mumindolu), Island (Andri Snaer Magnason , Priča o plavom planetu), Češku (Karel Čapek, Poštarska bajka), Mađarsku (Ferenc Molnar, Junaci Pavlove ulice), Bugarsku (Elin Pelin, Jan Bibijan – nevjerojatni doživljaji jednog klinca), Sloveniju (Josip Vandot, Kekec na vučjem tragu) i na kraju Litvu (Kestutis Kasparavičius, Lijenozemska).
Vođenim dijalogom s razrednicom učenici su spretno šetali između europskih zemalja i različitih tematsko-idejnih slojeva književnih tekstova (moralno/nemoralno ponašanje, empatija, svijet fantazije, ekologija, ljubav, djetinjstvo, psihologija odrastanja, prijateljstvo, emocije, karakterne osobine, senzibilitet prema osjetljivim skupinama…).
Inkorporirajući odabrane tekstove u nastavne predmete i sadržaje (korelacija i integracija) u jednom se satu tako ispreplelo sve ono što treba predstavljati suvremenu školu za život – kultura slušanja i govorenja, osobni razvoj, kritičko promišljanje, povezivanje tema i događaja sa svakodnevnim životom, razvijanje tolerancije i poboljšavanje međuljudskih odnosa.
Vrijedno je na kraju napomenuti kako su se književni tekstovi jako svidjeli učenicima, što znači da je cilj susreta ostvaren: razvijati kulturu čitanja!
S. Rem, stručna suradnica školska knjižničarka